Lokrum je izravno izložen morskim strujama koje dolaze s juga, iz Otrantskih vrata, i utječu na raspodjelu i pridnenih (bentoskih) i slobodnih (planktonskih) morskih organizama. S djelićem toga života možete se upoznati u UVALI PORTOČ.
Na obalnim grebenima u području prskanja mora život uvjetuju stalno zaslanjivanje i promjena temperature, te mehanička snaga valova.Takvim ekstremnim uvjetima prilagođeni su samo rijetki organizmi, pa je i vegetacija vrlo oskudna.
Biljne vrste prilagođene stalnom zaslanjivanju nazivaju se halofiti: to su na primjer mrižica (Limonium anfractum), endemična vrsta koja raste samo u jugoistočnom dijelu istočnojadranskoga primorja, zatim kapara (Capparis spinosa), oštri sit (Juncus acutus), primorski sit (J. maritimus) i petrovac (Chritmum maritimum).
U području izmjene plime i oseke zbog umjerenijih uvjeta života veća je raznolikost živoga svijeta nego u području prskanja valova. Ta je dva područja vrlo lako razlikovati po boji: stijene u području izmjene plime i oseke obrastaju različite vrste mikroskopski sitnih algi, koje im daju tamniju boju od stijena u području prskanja valova. Životinje koje tu žive kretanjem se prilagođavaju promjenama uvjeta okoliša.
Obalni pužići (Littorina neritoides) žive u skupinama na stjenovitim obalama, gdje se hrane algama. Otporni su na isušivanje, pa mogu ostati više dana izvan mora.
Ogrc (Monodonta turbinata) je pužić manje otpornosti na isušivanje, koji se za jaka sunca povlači u sjenovite udubine stijena. Živi pojedinačno ili u skupinama, a hrani se algama.
Babure (Ligia italica) su vrlo pokretni sitni račići, koji u velikom mnoštvu naseljavaju usko obalno područje.
Rakovi vitičari (Chtalamus spp.) jako su otporni na dugotrajno isušivanje i visoke temperature. Žive u kućicama, malim oštrim stošcima pričvršćenim na površini stijena, sastavljenim od vapnenastih pločica s vršnim otvorom koji mogu zatvoriti. Kad ih more preplavi, račići otvaraju vršne pločice i nožicama nalik na vitice love planktonske organizme.
Uz morsku obalu žive i priljepak (Patella sp.), crvena moruzgva (Actinia equina) i dagnja (Mytilus galloprovincialis).
Životna zajednica dna (bentos) obuhvaća sva dna od obalne linije do najvećih dubina. Bentoske vrste su sve one koje se nikada znatno ne udaljuju od dna: bilo da su tu pričvršćene, ruju, pužu, hodaju ili plivaju sasvim blizu dna.
Već na vrlo malim dubinama možete pronaći neke od najpoznatijih morskih organizama, kao
što su ježinac (Paracentrotus lividus) ili zvjezdača (Echinaster sepositus).
Jadranski kišobrančići (Acetabularia acetabulum) zelene su alge klobučića nalik na one gljiva, koje s vremenom ugrađuju kalcijev karbonat i postaju sasvim bijele.
Morska trava voga (Posidonia oceanica) naseljava pjeskovito-muljeviti sediment, a jedna je od tri vrste morskih cvjetnica. U gustim, do 80 cm visokim livadama voge veliko je bogatstvo i raznolikost organizama: mnogobrojne vrste biljaka i životinja tu pronalaze zaklon i hranu.
Crnelj (Chromis chromis) je česta riba u moru oko Lokruma, koja u malim jatima pliva u slobodnoj vodi i iznad samoga dna, a hrani se zooplanktonskim i bentoskim organizmima. Tijekom ljetnih mjeseci, u doba razmnožavanja, mužjaci odabiru i pripremaju prostor na kojem ženke odlažu ikru, a mužjaci je čuvaju. U kasnim ljetnim mjesecima, bliže dnu, mogu se vidjeti mali crnelji fluorescentnoplave boje.
A osim ribica, negdje na dnu možda svjetlucaju i biseri…
PRIČA O CARSKIM BISERIMA.
Nakon Maksimilijana na otok su dolazili i drugi Habsburgovci. Jednom i žena velikih crnih očiju i krasne duge kose, bavarska kneginja i austrijska carica Elizabeta. Lutala je ispod lokrumskih borova, slušala šuštanje česvina, uranjala sanjarskim pogledom u prozirno more i ljepoti otočića pridodala nešto neobično.
Njezine bisere runila je starost. Biseri, djeca mora, u moru se obnavljaju, pomlađuju. Carica ih spusti u škrip i ode na svoja beskrajna putovanja s nakanom da se vrati kad toplo more njezinu biserju vrati mladost. No bodež joj prekinu putovanja. Biseri ostadoše u škripu. Otočić nad njima bdije. Danju ga krije blistavošću sunca i skriva sjenom šume, noću ga pokrije srebrom mjesečine i zakrili tamom. Kada se nepozvani, pa i nehotice, približi škripu, more se uznemiri i pjenom zaštiti bisere
