
U današnje vrijeme svjedoci smo mnogih i sve češćih ekscesnih pojava u prirodi kao što su požari, poplave, onečišćenja, vjetrolomi. Olujni vjetar koji posljednjih par dana pustoši Hrvatskom zahvatio je Dubrovnik pa tako i Rezervat Lokrum, gdje je oborio i polomio par starih stabala bora te manje stablo lovora.
Abiotski čimbenici (u ovom slučaju olujni vjetar) kada djeluju ekstremno, nanose šumi i šumskom drveću štetu, a opasnosti od njih se ne mogu otkloniti budući da ne možemo direktno utjecati na klimatske prilike. Kada brzina vjetra prijeđe 11-17 m/s nastaje jaki olujni vjetar koji djeluje s vrlo štetnim posljedicama te većinom uzrokuje vjetroizvale. Zaštita šume od tako jakih udara ograničena je na smanjivanje njihovih štetnih posljedica – sprječavanje prodora vjetra u njenu unutrašnjost, obzirom da je značajan i negativan utjecaj strujanja zraka takozvanim „kanjonima“, gdje se ponegdje i pojačava sila vjetra i turbulencije.
Važno je shvatiti da u prirodi cijela biocenoza djeluje kako bi se maksimalno potpomogla i održala pa tako na rubu šume grmlje štiti niža stabla, a stabla u sklopu štite jedno drugo i umanjuju sile koje na njih djeluju. Rubni pojas šume (plašt) je ključan za zaštitu šume od nepovoljnih utjecaja (sunce, vjetar, oluja) te on mora biti gust i čvrst. Stoga je u svim slučajevima gdje se šuma otvori (sječom, izgradnjom prometnica ili staza) nužno omogućiti razvoj guste prirodne vegetacije koja možda nije po mjeri kritičkom oku današnjih esteta, ali upravo ona je najjača brana ovakvim naletima.
Stradala stabla na Lokrumu nalaze se upravo na otvorenim površinama uz staze gdje je orkanska bura i u siječnju 2015. g i 2017.g uzrokovala slične štete. Nastali biljni otpad predstavlja osnovicu za razvoj sekundarnih štetnika (kukaca i gljiva) i opasnost od požara tako da su dežurni djelatnici službe čuvara prirode i službe zaštite od požara I ovaj put žurno pristupili propisnom zbrinjavanju i sanaciji. Količina oštećenih stabala nije značajna te ne utječe negativno na zaštićene stanišne tipove Rezervata, međutim kako je ovakve pojave nemoguće prognozirati, podsjetimo se kako se sve učestalije prirodne nepogode događaju kao posljedica već prisutnih klimatskih promjena.