Životinjski svijet

Stanovnici Lokruma - slobodni i jedinstveni

FAUNA

Šišmiši

Šišmiši i njihove kolonije zaštićeni su nacionalnim i EU zakonodavstvom. Otok Lokrum idealno je stanište za velik broj vrsta šišmiša s obzirom na bogatstvo šumskih staništa, tri otvorene vodene površine, mnogobrojna prirodna i umjetna skloništa (građevine), kao i zbog tišine i izostanka rasvjete te ljudskih aktivnosti tijekom noći. Za većinu vrsta šišmiša Lokrum je oaza na području Hrvatske koju inače karakteriziraju urbanizacija, gust promet, umjetna rasvjeta noću i buka koju stvaraju ljudi. Na otoku Lokrumu zabilježeno je 12 od ukupno 34 vrste šišmiša prisutnih u Hrvatskoj, što je iznimno velika biološka raznolikost šišmiša za otok površine od samo 0,7 km².

Istraživanjima je potvrđena prisutnost porodiljnih kolonija Kolombatovićeva dugoušana (Plecotus kolombatovici), malog potkovnjaka (Rhinolophus hipposideros), velikog potkovnjaka (R. ferrumequinum), malog/azijskog brkatog šišmiša (Myotis mystacinus/davidii) i istočnog resastog šišmiša (Myotis nattereri) unutar kompleksa Benediktinskog samostana, a osim navedenih vrsta, na otoku su zabilježene i druge vrste: primorski šišmiš (Hypsugo savii), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii), veliki večernjak (Nyctalus lasiopterus), rani večernjak (N. noctula), mali večernjak (N. leisleri), bjelorubi šišmiš (Pipistrellus kuhlii) i šumski šišmiš (P. nathusii). Dodatno, prisutnost velikog šišmiša (Myotis myotis) i sredozemnog slobodnorepca (Tadarida teniotis) zasad je zabilježena isključivo snimanjem glasanja, te ju je potrebno dodatno potvrditi terenskim opažanjima.

Fotografija: Boris Krstinić

Ptice

Na otoku Lokrumu zabilježene su 52 vrste ptica od čega je 12 gnjezdarica – stanarica: kobac (Accipiter nisus), velika ušara (Bubo bubo), zelendur (Chloris chloris), divlji golub (Columba livia), siva vrana (Corvus cornix), zeba (Fringilla coelebs), vijoglav (Jynx torquilla), bijela pastirica (Motacilla alba), alohtona vrsta – paun (Pavo cristatus), crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla), crnoglava grmuša (Sylvia melanocephala) i kos (Turdus merula). Od gnjezdarica selica zabilježene su npr. crna čiopa (Apus apus), bijela čiopa (Apus pallidus), lastavica (Hirundo rustica), slavuj (Luscinia megarhynchos) i ćuk (Otus scops). Zabilježene zimovalice su npr. jastreb (Accipiter gentilis), škanjac (Buteo buteo), crvendać (Erithacus rubecula) i dr., preletnice – žuta čaplja (Ardeola ralloides), orao zmijar (Circaetus gallicus), kukavica (Cuculus canorus) i dr. te dvije selice – škanjac osaš (Pernis apivorus) i brgljez kamenjar (Sitta neumayer).

Ćuk

Od 52 vrste ptica, dio se gnijezdi na otoku, a dio su selice, zimovalice ili preletnice. Među stalnim gnjezdaricama nalaze se vrste poput velike ušare, zebe, kosa i sive vrane, dok su od gnjezdarica selica posebno zanimljivi ćuk, lastavica i crna čiope. Zabilježene zimovalice su npr. jastreb, orao škanjac i crvendać, a Lokrum je važan i za preletnice među kojima su zabilježene i rijetke vrste poput žute čaplje i orla zmijara. Najznačajnija područja za gniježđenje nalaze se u Veljoj i Maloj špilji na južnom dijelu otoka, gdje obitavaju vrste poput ćuka i velike ušare, kao i na stjenovitim padinama sjeverozapadnog Lokruma.

Fotografija: Boris Krstinić

Vodemci i gmazovi

Na Lokrumu su prisutne bezopasne zmije: šilac (Platyceps najadum) i šara poljarica (Hierophis gemonensis) koji su ipak vrlo rijetko viđene zmije na otoku. Prisustne su i vrste: kopnena kornjača (Testudo hermanni), u narodu poznata kao čančara, gušter – veliki zelembać (Lacerta trilineata) i kućni macaklin (Hemidactylus turcicus).

Paunovi

Na otoku Lokrumu danas obitava populacija indijskih paunova (Pavo cristatus), unesenih sredinom 19. stoljeća, najvjerojatnije u razdoblju boravka nadvojvode Maksimilijana Habsburškog. Od tada su postali vidljiv i prepoznatljiv dio vizualnog identiteta otoka, te nerijetko privlače pažnju posjetitelja. Iako su atraktivni i neuobičajeni stanovnici otoka, paunovi su alohtona vrsta – vrsta koja nije prirodno prisutna u mediteranskim ekosustavima. Njihova prisutnost na otoku se stoga promatra i u kontekstu očuvanja biološke raznolikosti i upravljanja prirodnim vrijednostima. Zbog svoje duge povijesti na Lokrumu smatraju se prihvaćenim dijelom krajolika, ali uz kontinuirano praćenje njihova utjecaja i potrebe za usklađivanjem s ciljevima zaštite prirode u ovom zaštićenom području.

ENTOMOFAUNA

Leptiri

Na otoku Lokrumu zabilježeno je 212 vrsta dnevnih i noćnih leptira, od čega 18 pripada u danje leptire. Sve zabilježene vrste tipične su za južne jadranske otoke. Šumoviti Lokrum najviše pogoduje šumskim vrstama i vrstama šumskog ruba poput lugara (Pararge aegeria), istočnog sivca (Hipparchia syriaca) i plavog admirala (Limenitis reducta). Te tri vrste ovdje su česte i široko rasprostranjene na otoku. Na obalnim dijelovima otoka nalazimo i viješticu (Charaxes jasius), jednog od naših najvećih i najrjeđih danjih leptira. Od sredozemnih vrsta otok naseljavaju kleopatra (Gonepteryx cleopatra), veliki tigrasti plavac (Lampides boeticus) te planinski bijelac (Pieris ergane). Možemo susresti i pokojeg lastina repa (Papilio machaon), običnog poštara (Colias croceus), ljepokrilog admirala (Vanessa atalanta) i štrikovca (Vanessa cardui). Važna je prisutnost leptira hrastov repić (Favonius quercus) obzirom da na području Dubrovačko-neretvanske županije postoji svega nekoliko recentnih nalaza te vrste.

Kornjaši i ravnokrilci

Na otoku Lokrumu zabilježene su 72 vrste kornjaša od čega najviše bubamara (Coccinellidae), zlatica (Chrysomelidae) i strizibuba (Cerambycidae). Od ravnokrilaca na Lokrumu je dosad nađeno ukupno 16 vrsta, od kojih su za četiri vrste to prvi podaci za područje grada Dubrovnika, a od toga samo 7 koji žive isključivo izvan šume. Zabilježene su i četiri vrste skakavaca (Acrotylus patruelis, Oedipoda caerulescens, Pezotettix giornae i Chorthippus bornhalmi) (Tvrtković, 2016.).

Fotografija: Boris Krstinić